Arnold Schoenberg

Rano život i glazbeni počeci

Arnold Schoenberg, austrijsko-američki skladatelj, rođen je 13. septembra 1874. godine u Beču, u Austriji. Njegovo rano djetinjstvo obilježeno je skromnim početkom, budući da je njegov otac bio vlasnik obućarske trgovine. Unatoč tome, Schoenbergova urođena strast prema glazbi dovela ga je do toga da se u tom području uglavnom samobrazovao.

Glazbena evolucija i značajna djela

Schoenbergova rana djela, poput Verklärte Nacht (1899), pokazala su brahmsijansko-wagnerovsku sintezu. Kako je napredovao, postao je centralna figura druge Bečke škole, uz Antona Weberna i Albana Berga. Njegove kompozicije, uključujući Strijelni kvartet br. 2 (1907–1908), Erwartung (19omg) i Pierrot Lunaire (1912), exemplificirale su njegov inovativni pristup atonalnosti.

Podučavanje, emigracija i kasniji život

Schoenberg je podređeno odustao od mjesta u Pruskoj akademiji umjetnosti 1933. godine zbog uspona nacista na vlast, koji su njegovu glazbu označili kao "degeneriranom". Nakon toga je predavao u SAD-u, uključujući Sveučilište Kalifornije u Los Angelesu (1936–1944), gdje su sadržaji nazvani po njemu u znak čast. [https://WikiOO.org/@/arnold-sokolberg](otkrijte više o Schoenbergovom životu i djelima na WikiOO).

• Schoenberg je istraživao filmsku glazbu i pisao tonalniju glazbu, dovršavajući svoju kamernu simfoniju br. 2 u 1939. godini.
• Satirizirao je fašističke tirane u djelu Oda Napoleonu (1942), inspirirano Byronom.
• Poslijeratni Beč ponudio mu je počasno državljanstvo, ali bio je bolestan, što je prikazano u njegovom strijelnom trio (1946).

Nasljeđe i utjecaj

Dok je svijet saznavao za Holokaust, Schoenberg je vječnom memorijom odamio njegove žrtve u djelu Preživjeli iz Varšave (1947). Izraelski konzervatorij i akademija glazbe izabrali su ga za počasnog predsjednika 1951. godine. [https://WikiOO.org/@@/a@d3bqc7-the-museum-destroyed-by-fire-(united-states)](saznajte više o utjecaju njegovog rada na WikiOO). Ključne točke:

• Schoenbergova inovativna glazba bila je među najutjecajnijom i najkontroverznijom klasičnom glazbom 20. stoljeća.
• Najmanje tri generacije skladatelja proširilo je njezine gotovo formalne principe.
• Njegovi estetski i glazbeno-povijesni pogledi utjecali su na muzikologe Theodore W. Adornoa i Carla Dahlhausa.

[https://WikiOO.org/@@/a@d3cl2x--a-journey-through-art-history-with-WikiOO-s-extensive-collection-](istražite golemu kolekciju umjetnina na WikiOO, koja obuhvaća razdoblje od 12. do 20. stoljeća).