Edward Sheriff Curtis

Rani život i fotografijski počeci

• Rođen: 16. veljače 1868., Whitewater, Wisconsin
• Roditelji: Asahel "Johnson" Curtis (pastor, farmer, veteran Građanskog rata) i Ellen Sheriff.
• Braća i sestre: Raphael, Edward, Eva i Asahel Curtis.
• Rani životni problemi zbog očevih poteškoća naveli su obitelj na preseljenje u Minnesotu.
• Napustio je školu u šestom razredu, ali je pokazao rano interes za fotografiju, samostalno izrađujući vlastiti fotoaparat.
• Kao šegrt fotografa trenirao je u St. Paulu, Minnesota, 1885. godine.
• Preselio se u Seattle, Washington, 1887. godine i osnovao fotostudioje, prvo u partnerstvu s Rasmusom Rothijem, a kasnije s Thomasom Guptillom.

Projekt Indijanci Sjeverne Amerike

• Započetak: Inspiriran svojim ranim portretima domorodačkih plemena, poput princeze Angeline (Kickisomlo), Curtis je krenuo u monumentalni projekt dokumentiranja kultura i tradicija autohtonih naroda američkog Zapada.
• Financiranje: Godine 1906. osigurao je 75.000 dolara od J.P. Morgana za izradu dvadesetvolumenske serije s približno 1.500 fotografija. Kao otplatu, Morganu je obećano 25 setova i 500 originalnih printova.
• Obuhvat: Projekt je imao za cilj uhvatiti ne samo portrete, već i etnografske detalje plemenskog života – tradicionalnu odjeću, staništa, ceremonije, hranu, rekreaciju i usmena povijest. Curtis je zabilježio preko 1eksponata na vosku (wax cylinder) s jezicima i glazbom autohtonih naroda te napravio više od 40.000 fotografija iz preko 80 plemena.
• Tim: Uključivao je tim koji su činili William E. Myers (pisac), Bill Phillips (logistika) i Frederick Webb Hodge (antropolog i urednik).
• Objava: Unatoč prvotnom planu od pet godina, projekt je trajao više od dvije desetljeća i rezultirao objavom 222 potpuna seta.

Curtisov fotografski stil i tehnike

• Meki fokus: Curtis je koristio estetiku mekog fokusa, koja je bila popularna u to vrijeme, kako bi stvorio slike sanjlive kvalitete. Ovaj stil je hvaljen zbog svoje umjetničke ljepote, ali i kritiziran zbog potencijalnog romantiziranja ili zamagivanja stvarnosti života Indijanaca.
• Fotografija velikog formata: Koristio je fotoaparate velikog formata kako bi proizveo visokokvalitetne negativne prikladne za fotogravuru.
• Fotogravura: Sofisticirana tehnika tiska koja je omogućila detaljnu reprodukciju fotografija, hvatajući suptilne tonove i teksture.
• Scenografija i suradnja: Iako je Curtis težio dokumentiranju autentičnog plemenskog života, neki kritičari tvrde da su njegove slike bile režirane ili pod utjecajem zapadnih umjetničkih konvencija. Surađivao je s autohtonim zajednicama, često se oslanjajući na njihovo znanje i pomoć u rekonstrukciji tradicionalnih scena.

Naslijeđe i povijesni značaj

• Očuvanje autohtonih kultura: Curtisov rad neprocjenjiv je kao povijesni zapis kultura Indijanaca u vrijeme kada su mnoge tradicije brzo nestajale zbog politika asimilacije i širenja prema zapadu.
• Složeni prijem: Njegovo naslijeđe predmet je stalnih debata; dok neki hvale njegove napore u dokumentiranju autohtonih naroda, drugi kritiziraju kolonijalni pogled svojstven njegovom projektu te mogućnost pogrešnog predstavljanja ili romantiziranja.
• Utjecaj na etnografsku fotografiju: Njegov ambiciozni obuhvat i pedantna dokumentacija utjecali su na sljedeće generacije etnografskih fotografa.
• Izložbe i priznanja: Njegovi radovi izlagani su širom svijeta, uključujući festival Rencontres d’Arles u Francuskoj 1973. godine.
• Smrt: Preminuo je 19. listopada 1952.

Izvan fotografije: Film i kasne godine

• Rani pokretni filmovi: Curtis je eksperimentirao s pokretnim slikama još od 1906. godine.
• In the Land of the Head Hunters (1914): Cjelometražni film koji prikazuje život naroda Kwakiutl, značajan kao jedan od prvih filmova s potpuno autohtonom postavom.
• Kasnija karijera: Nakon završetka projekta The North American Indian, Curtis je radio u Hollywoodu kao portretni i producentski fotograf.