William Joseph Mccloskey

Rani život, obuka i obitelj

William Joseph McCloskey rođen je u Philadelphiji, u Pennsylvaniji, 5. listopada 1859. godine. Njegove su formativne godine oblikovane strogo akademskim tradicijama Pennsylvanijske akademije likovnih umjetnosti, gdje je studirao između 1877. i 1882. godine. Tijekom tog razdoblja, usavršavao je svoj talent pod vodstvom Christiana Schusselea i Thomasa Eakinsa, upijajući tehničku preciznost neophodnu za profesionalnog slikara.

Tijek njegovog života promijenio se prema Američkom zapadu početkom 1880-ih. Dok je predavao u Denveru, u Coloradu, upoznao je Albertu Binford, su kolegicu umjetnicu koja će mu postati supruga. Njihov susret, koji se dogodio oko 1882. ili 1883. godine, označio je početak značajnog kreativnog i osobnog partnerstva. Par se na kraju skrasio u Los Angelesu, gdje su 1884. godine osnovali studio za portrete. Njihova se obitelj proširila kćeri, Eleanor McCloskey Russell, koja će kasnije često postati tema kistova svojih roditelja.

Artistička karijera i putovanja

Njegov profesionalni život počeo je dobivati jasne obrise na Američkom zapadu, gdje je 1882. godine prihvatio profesorsko mjesto u Denveru, u Coloradu. Ovo razdoblje poučavanja prethodilo je značajnom preseljenju u New York krajem 1885. ili početkom 1886. godine. Tijekom tih formativnih godina, njegov rad i život postali su neodvojivo isprepleni životom Alberta Binford, dok je par 1884. godine osnovao studio za portrete u Los Angelesu. Njihove su profesionalne sudbine obilježile neprestane kretanje, putujući širokim rasukladima kako bi ispunili narudžbe i izlagali svoje djelo širom Sjedinjenih Država i Europe.

Dvadesetih godina prošlog stoljeća, 1890-ih, proširio je svoje horizonte putovanjima u Englesku i Pariz. Njegovo prisustvo u svijetu umjetnosti obilježeno je nomadskim načinom života, s dugim boravcima u San Franciscu, Londonu, Parizu, Salt Lake Cityju, New York-u i Los Angelesu. Ta je mobilnost omogućila umjetniku da se susretne s raznolikim okruženjima, iako je njegov fokus ostao nepokolebljiv na odabranim temama. Nakon odvođenja od Alberta 1898. godine, odlučio je ostati u Kaliforniji, nastavljajući svoju umjetničku praksu na Zapadu.

U posljednjim godinama života, njegova je geografska odrednica ponovno promijenjena. Do sredine 1920-ih preselio se u Oregon, gdje je boravio sve do svoje smrti 1941. godine. Njegova je karijera bila definirana tim stalnim kretanjem između urbanih središta Istočne obale i razvojnih pejzaža Zapada, uvijek održavajući prisutnost u raznim gradovima koji su bili domaćini njegovim izložbama i portretnim narudžbama.

Tehnika i umjetnički stil

William Joseph McCloskey pokazao je najveću sigurnost u svom stvaralačkom izražavanju kada je priopisao svoju ruku tišini mrtve prirode, portretima i žanrovskim scenama. Njegova umjetnost bila je prožeta posebnom naklonnošću prema teksturama voća i cvatnja, a svaki je motiv tretirao s iznimnom, gotovo opsesivnom pažnjom za detalje. Njegov pristup često je koristio tehniku trompe l’oeil, metodu osmišljenu da zavara oko i stvori iluziju trodimenzionalnih objekata na ravnoj površini. Ta preciznost omogućovala mu je da s visokom razinom točnosti dočara specifičnosti pojedinačnih vrsta, vjerno hvatajući istinsko podobje plodova koje je prikazivao.

Njegove kompozicije često su se oslanjale na promišljen, gotovo dramatičan dojam. Često je svoje motive postavljao na opušten način na uglažane mahagonove stoliće, smještajući ih uz duboke, teške sjene bogatih draperija koje su služile kao pozadina. Taj složeni igrač svjetla i tame služio je isticanju taktilnih kvaliteta njegovih subjekata, bilo da se radilo o glatkoj kori jabuke ili delikatnim naborima papira za pakiranje. Tijekom godina zajedničkog rada s Albertom, par je postigao zajedničku razinu preciznosti, osiguravajući da svaki botanički ili jestiv element bude prikazan s iznimnom, gotovo egzaktnom jasnoćom.

Uočitljiva djela i teme

William Joseph McCloskey pronašao je svoj najtrajniji izraz u tihim, taktilnim detaljima kuhinje i ostave. Njegova umjetnost odvijala se u bliskosti svakodnevice, s posebnim skretanjem pažnje na okruglo voće, dok su se kompozicije često vrtile oko glatkih zakrivljenosti jabuka i naranči. Ti su subjekti često prikazivani u stanju prolaznosti, djelujući kao da su djelomično skriveni unutar hruskavog papirnatog omotača, što je njegovim mrtvim natpriredama dalo nevjerojatnu osjećaj neposrednosti i prisutnosti. Njegova sposobnost renderiranja specifičnih tekstura voća i delikatnih nabora papira omogućila mu je da obične namirnice pretvori u objekte intenzivnog vizualnog istraživanja.

Njegov umjetnički opus obuhvaćao je raznolike formate i medije, od ulja na platnu do djela na papiru. U svom djelu iz 1896. godine, ulje na platnu pod nazivom Apples on a tabletop, William Joseph McCloskey pokazao je svoju vrhunsku vještinu u aranžiranju jednostavnih plodova. Druga značajna djela uključuju Oranges in Tissue Paper, naslikano oko 1890. godine, te Untitled (Still Life, Tangerines) iz 1912. godine. Eksperimentirao je i s različitim materijalima, što možemo vidjeti u djelu Song iz 1890. godine, koje je izvedeno kao ulje na papiru preko platna.

• Oranges in Tissue Paper, ca. 1890
• Song, 1890
• Apples on a tabletop, 1896
• Untitled (Still Life, Tangerines), 1912

Gdje danas možete vidjeti njegova djela

Fizički ostaci McCloskeyjeve bogate umjetničke karijere čuvaju se u nekoliko značajnih kolekcija širom Sjedinjenih Američkih Država. Fine Arts Museums of San Francisco posjeduju odabir njegovih slika, među kojima se izdvaja i remek-djelo Oranges in Tissue Paper. Ova djela pružaju uvid u nevjerojatnu preciznost koju je McCloskey primjenjivao na svoje motive iz mrtve prirode tijekom boravka u Kaliforniji.

Za one koji traže najobimnije zbirke njegovog stvaralaštva, Bowers Museum čuva najveće svjetsko pohranjeno blago McCloskeyjevih slika. Ova institucija sprema širok spektar njegovih studija i dovršenih kompozicija, uključujući i akvarel Untitled (Portrait of Eleanor with Wreath, datiran oko 1892. godine. Ova djela predstavljaju značajan zapis njegovog tehničkog razvoja te njegove sposobnosti da s istom majernošću oživi kako motive voća, tako i ljudske subjekte.